Otok Pašman, sport i izleti
Otok Pašman (površine 63 km2, 65 km razvedene obale) pripada zadarskoj skupini otoka, s otokom Ugljanom je povezan mostom u prolazu Ždrelac, a trajektnom vezom s Biogradom i Zadrom. Ispred otoka, u Pašmanskom kanalu koji je na mjestima širok samo 2 km, poput niske bisera su razasuti deseci otočića, područje idealno za sve vrste sportova na vodi, jedrenje i ronjenje. Morska struja mijenja smjer svakih 6 sati i tako čini ovo more najčistijim na Jadranu. Ekološki očuvan krajolik s mnogo vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja, vinogradi, polja i maslinici uz brojne pješčane i šljunkovite plaže pravi su izbor za one koji vole odmor daleko od vreve i buke.
Otok nesebično pokazuje kontinuitet življenja od prapovijesti. Ilirski gradovi, ostaci gradina, arheološki nalazi iz doba Rima, vile rustike, mozaici, kameni kip Sv. Mihovila iz 12. st. u Nevidjanima i mnogi drugi povijesni spomenici.
Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac kod Tkona na temeljima starokršćanske crkve, sagradjen u 12. stoljeću bio je poznato glagoljaško središte. Crkvu krasi gotičko raspelo s početka 15. stoljeću Franjevački samostan Sv. Dujma u Kraju datira iz 1390., a obnovljen je 1557. godine. Ističu se renesansni klaustar, blagovaonica i muzej u kome je posebno vrijedna slika Bogorodice s malim Kristom i Ivanom Krstiteljem.
Mediteranska klima je razvila bogati svijet flore i faune, mnoge vrste ljekovitog i aromatičnog bilja, a podmorje ljubomorno čuva i sve vrste školjaka i riba hrvatskog Jadrana.
TREKKING & MOUNTAIN BIKING OTOK PASMAN
Otoci Ugljan i Pašman idealne su turističke destinacije za zaljubljenike u biciklizam i prirodu. Provezite se brojnim stazama i doživite ljepotu otoka i njihovih krajolika!
Brdovita, ali pitoma unutrašnjost prostora otoka Ugljana i Pašmana ispresjecana je brojnim stazama pogodnim za šetnje i biciklističke ture. Ljubitelji mediteranskih pejsaža mogu uživati u nezaboravnim panoramama od kojih je posebno upečatljiva ona s venecijanske utvrde Sv. Mihovil (XIII st.). Staze se nalaze na vrhu otoka u netaknutoj prirodi i imaju jako lijep pogled kako prema kopnu tako i na juznu stranu otoka prema Nacionalnom parku KORNATI.
NACIONALNI PARK KORNATI
Kornati su najgušća otočna skupina na cijelom Sredozemlju. Smješteni su između otoka Žirja, Dugog otoka i Pašmana. Arhipelag je podjeljeno u dvije skupine: Donje Kornate i Gornje Kornate. Donje Kornate čine otoci Sit i Žut i otoci oko njih, a Gornje Kornate otok Kornat i obližnji otoci.
Jedna od najupečatljivijih prirodnih pojava na Kornatima su Od 152 kornatska otoka, 89 ih je zbog izuzetnih ljepota krajolika, velike obalne razvedenosti i bogate morske flore i faune proglašeno 1980.g. nacionalnim parkom.
klifovi na nizu otoka Donjih Kornata, koji gledaju prema otvorenom moru. Klifovi se od davnina nazivaju krunama (kruna-corona) pa odatle vjerojatno potiče i ime Kornati. Najviši kornatski klifovi su na otoku Klobučaru (80 metara), na Mani (65 metara), Rašipu velom (64 metra) itd. Podmorski nastavci tih klisura dosežu i do 100 metara dubine
Pored klifova i najrazličitijih oblika pojedinih otoka od zanimljivosti se ističu i tjesnaci Mala i Vela Proversa, koji se nalaze izmedju Kornata, Katine i Dugog Otoka. Mala Proversa je ustvari pličak prokopan za plovidbu još u rimsko doba o ćemu svjedoče i arheoloski nalazi na tom mjestu (ostaci zgrade i vivarija-bazena za ribu iz 1. stoljeca n.e.).
Specifična pojava je i Vela ploča ili Magazinova škrila, 9100m2 velika, glatka i gola ploha vapnenca, podno Metline (237 m) najvišeg vrha na Kornatu.
Krstareći prvi puta Kornatima svakom čovjeku, nautičaru ili izletniku odmah upadaju u oči stotine metara dugi tzv. suhozidi, izgrađeni žuljavim rukama naših pradjedova. i po buri i po ljetnoj žezi, ti zidovi su građeni da bi sačuvali posjed i zaštitili svoj "pašnjak" te spriječili prelazak ovaca iz jednog posjeda na drugi. Na otoku Kornatu npr. dužina tih zidova iznosi 70 km.
Kornati predstavljaju pravi raj za nautičare, ronioce i sve one koji znaju uživati u osami netaknute i veličanstvene prirode.
